Ovaj rad baviće se kritičkim odgovorom na argument o „odsutnom Bogu“, religijskoj raznolikosti i ljudskoj projekciji. Povremeno se na društvenim mrežama pojavljuje argument protiv teizma koji je više satiričan nego filozofski. Prikazuje se slika Boga kao svemoćnog, sveznajućeg i sveprisutnog Stvoritelja, a ispod njega čitava „ljudska PR služba“ – propovjednici, teolozi, pisari i apologeti koji…
Postoji jedan biblijski princip koji je od ogromnog značaja za razumijevanje odnosa između Boga i Isusa Hrista, ali se u tradicionalnoj hrišćanskoj teologiji rijetko razmatra kao zasebna tema. To je princip zastupništva. Biblija pokazuje da Bog često djeluje preko svojih predstavnika. On šalje svoje glasnike, daje im autoritet, stavlja svoje riječi u njihova usta i…
„Bog je postao čovjek.“ Ovu rečenicu često možemo čuti kada se povede razgovor o Isusu Hristu i Trojstvu. Ona zvuči jednostavno, snažno i kao da predstavlja sažetak hrišćanske vjere. Prema tradicionalnom trinitarskom učenju, vječni Bog Sin je u određenom trenutku ljudske istorije uzeo ljudsku prirodu i postao čovjek – Isus Hrist. Da li je to…
Dogma o Trojstvu obično se sažima formulom: jedan Bog u tri osobe – Otac, Sin i Sveti Duh. Sve tri osobe smatraju se vječnim, potpuno božanskim i međusobno stvarno različitim, ali se istovremeno insistira da ne postoje tri Boga nego samo jedan Bog. Ovdje se nećemo posebno baviti biblijskim dokazima o tome ko je jedan…
Podjela životinja na čiste i nečiste danas se često predstavlja kao ostatak drevnog jevrejskog ceremonijalnog sistema koji za hrišćane više nema nikakvog značaja. Prema tom shvatanju, svinja, školjke ili druge životinje koje Biblija označava kao nečiste bile su zabranjene Izraelcima iz ritualnih razloga, dok je dolaskom Novog saveza ta razlika nestala. Međutim, kada se ovo…
Gotovo sve sekte nose snažan apokaliptički naboj. Zanimljivo je da se taj obrazac pojavljuje kroz veoma različite religije i epohe. Ako se posmatra hladno, sociološki i psihološki, insistiranje na „skorom kraju“, katastrofi ili velikoj krizi ima nekoliko vrlo čestih funkcija: Stvaranje osjećaja hitnosti. – Poruka „vrijeme ističe“ mnogo snažnije pokreće ljude nego „ovo je važno,…
Priča o Balamu iz 4. Mojsijeve 22–24 jedna je od neobičnijih epizoda Starog saveza. U njenom središtu nalazi se čovjek koji poznaje pravog Boga, prima stvarna otkrivenja i izgovara neka od najznačajnijih proročanstava o Izraelu i budućem Mesiji, ali istovremeno pokazuje ozbiljan moralni problem. Upravo zbog toga Balam predstavlja veoma zanimljiv primjer čovjeka kod kojeg…
Ako bismo tražili radni okvir za ovu tezu, odgovor je da teorija evolucije dominira zato što je u modernoj akademskoj nauci prihvaćena kao najbolji naturalistički okvir, ne zato što je dokazano da je materija sama po sebi sposobna da proizvede život, svijest, moral i razum bez ikakvog Stvoritelja. Drugim riječima, spor nije samo oko fosila,…
Ovo je jedan od najčešćih prigovora Starom savezu. Na prvi pogled može izgledati da je Bog uspostavio sistem u kojem nevine životinje stradaju zbog ljudskih grijeha. Međutim, kada se žrtveni sistem posmatra u okviru cjelokupne biblijske poruke, vidi se da njegova svrha nije bila nasilje nad životinjama, već pouka o prirodi grijeha i Božjem planu…
Savremeni čovjek je naučen da svoju autonomiju doživljava kao nešto gotovo neupitno pozitivno. Samostalnost, nezavisnost, pravo na vlastito mišljenje i sloboda izbora zaista imaju svoje opravdano mjesto. Čovjek ima razum, savjest i slobodu odlučivanja. Međutim, kada se paradigma individualne autonomije prenese iz društvenog života u područje religije, ona može proizvesti nešto sasvim drugo: čovjek više…
Religija je za veliki broj ljudi mnogo više od sistema vjerovanja. Ona je dio porodičnog nasleđa, kulturnog identiteta, nacionalne pripadnosti, društvenog okruženja i ličnog osjećaja sigurnosti. Upravo zbog toga nije neobično da se ljudi veoma lako identifikuju kao „pravoslavci“ ili „katolici“, čak i kada veoma malo poznaju teologiju sopstvene crkve, rijetko ili uopšte ne čitaju…
Zašto poslednjih decenija vidimo tako snažno rastuće prisustvo azijskih borilačkih vještina i istočnjačkog misticizma u našoj kulturi? Kakav je bio uticaj i učinak ovih istočnjačkih mističnih vještina na poslednje nekolike generacije? Da li proučavanje borilačkih vještina zaista vodi ka „disciplinovanijem“ i „duhovnijem“ načinu života, kako to danas propagiraju mediji? Danas su škole borilačkih vještina, časovi joge i seminari tai-čija postali uobičajeni.…